Novi mediji
|
|||
| TV i tisak |
|
Pronalazak tiska je još u XV st. (Johanes Gutenberg 1455.) izazvao pravu revoluciju u oblasti komunikacija. Televizija i tisak su bliski mediji, posebno u domeni informiranja – sredstva informiranja.Podjela na tiskane i elektroničke medije. Novinska vijest, odnosno način informiranja koji je prisutan u tisku, uveliko je utjecala na informativne emisije, najprije na radiju, a zatim na televiziji. Sa tog stanovišta polaze neke nenaučne definicije medija – radio predstavlja novine koje se slušaju, a televizija novine koje se uz to i gledaju. Televizija je u početku preuzimala novinske informativne sadržaje i načine pravljenja izveštaja, da bi kasnije pronalazila vlastite specifične mogućnosti u informiranju. Mnogo novinara je iz tisaknih medija prešlo na radio, a zatim i na televiziju. Tisak je u nekim elementima dao uzor za televizijski rad – TV dnevnik kao svojevrsne dnevne novine u slikama. Razlike: tisak pruža informacije upotrebom slova (teksta) i fotografija, dok je televizijska informacija predstavljena u vidu pokretnih zvučnih slika uz mogućnost direktnog prijenosa. U momentu ekspanzije TV medija tisak doživljava krizu i znatan pad naklade. Kako je televizijska informacija bila brža od novinske, a uz to nije iziskivala dopunske financijske izdatke, veliki broj čitalaca se okreće televiziji. Mnogi listovi su ugašeni, a u mnogim izdavačkim kućama se mislilo da je njihov kraj vrlo blizu. Dogodilo se nešto potpuno suprotno i postupno dolazi do povećanja naklade postojećih listova i osnivanja novih. Šta je uzrok ovakvoj promjeni? TV gledatelj putem TV programa dobija brzu, kompletnu, ali sažetu informaciju. Tisak ima mogućnost elaboracije određenih tema, pojavljuje se autorski pristup – kolumne koje izazivaju ponovni interes čitatelja. Pod njihovim utjecajem kasnije nastaju i TV kolumne. Kako TV program teče po utvrđenom redu, informacije se emitiraju u određeno vrijeme, a gledatelj ih ne može ponoviti ako ga nešto posebno zanima. On je pasivni primatelj. Mana televizijske informacije je njena efemernost – prolaznost. Ako ih nismo primili kada su bile emitirane, u međuvremenu stižu nove i aktualnije TV informacije. Novinska informacija u vidu pisane riječi pruža čitatelju mogućnost da sam izabere šta će i kada pročitati, pri čemu je stvar njegove odluke da li će se vratiti nekoliko puta na pojedini članak zaustavljajući se na onome šta ga zanima. Na ovaj način novinska informacija može poslužiti kao dopuna televizijskoj. Nakon TV informacije često se javlja potreba da obratimo veću pažnju na pojedine događaje koji su nas više zainteresirali. Televizija stvara potrebe za naknadno djelovanje tiska. TV gledatelj ima mogućnost da na ekranu po vlastitoj želji čita informacije. Teletekst kao tehničko rješenje za emitiranje tekstualnih informacija na TV ekranu koristi tzv. “vertikalni interval gašenja” – neaktivni period elektronskog mlaza koji sintetizira sliku na prijamniku. Mislilo se da će teletekst dodatno ugroziti položaj tiskanih medija, ali to se nije dogodilo. Pojavljuje se sve veći broj tjednih i mjesečnih časopisa i magazina, a dnevnim se povećava naklada. Televizija je svojim povećavanjem broja različitih programa i informacija stimulirala gledatelje za tiskom. Tisak nije ostao imun od utjecaja televizije – čovjek koji čita novine je TV gledatelj – dominacija vizualne komponente. Tisakni mediji sve više koriste vizualnu informaciju kao uspješan način komunikacije – primjer mnogih dnevnih novina i tabloida. Uvođenje primjene računala u tiskarstvu je doprinjelo njegovom usavršavanju u pogledu kvalitetnijeg i bržeg procesa rada. Sve više tiskanih medija imaju svoja elektronska online izdanja.
|
