TV produkcija
|
|||
| Od ideje do gotovog proizvoda |
 Osnovne faze proizvodnje filma:• pripreme • snimanje • obrada Faza priprema se sastoji od: • prethodnih priprema • općih priprema • neposrednih priprema Prethodne pripreme imaju neujednačeno prosječno trajanje, a cilj im je stvaranje literarne osnove filmskog djela, odnosno scenarija budućeg filma i odluke producenta da ga realizira. U ovoj fazi priprema se polazi od ideje budućeg filma koja može biti formulirana u desetak rečenica da bi na kraju dobili razvijen scenarij u obujmu od 20 do 50 stranica teksta. Između početne ideje i scenarija može postojati i niz međufaza kao što su sinopsis i tritment. Producent svoju odluku o snimanju filma po napisanom scenariju donosi nakon analize scenarija kojom se utvrđuju umjetničke, kulturno-zabavne vrijednosti projekta, zatim tehničke i kadrovske potrebe za njegovo ostvarenje i okvirni iznos sredstava neophodnih za snimanje filma (umjetnička i materijalno-financijska procjena). Analizu filma producent provodi u suradnji sa redateljom, a ponekad i sa svojim prvim suradnikom - direktorom filma. Producent pravi određeni plan proizvodnje filma koji sadrži orijentacijske rokove proizvodnje, popis osnovnih članova ekipe i tumače glavnih uloga, okvirni predračun troškova (predkalkulacija troškova), plan eksploatacije budućeg filma, da bi se predvidio odnos sredstava uloženih u proizvodnju filma i prihoda koje slična kategorija filmova ostvaruje na tržištu. To su elementi na temelju kojih će proizvođač filma odlučiti da li da uopće započinje rad na projektu filma. Opće pripreme predstavljaju fazu priprema koja podrazumijeva oformljavanje jezgre filmske ekipe (grupa najbližih suradnika): pomoćnik redatelja, direktor fotografije, scenograf, kostimograf, dizajner zvuka, glavni organizator i kompozitor. Započinju izradom knjige snimanja, a završavaju se usvajanjem plana proizvodnje (elaborata) filma. Knjiga snimanja je filmski scenarij preveden na jezik filmskih izražajnih sredstava. Filmska radnja je razbijena na najmanje filmske jedinice – kadrove, a oni su grupirani prema mjestima odvijanja radnje – objektima. Knjiga snimanja daje detaljne podatke o slici i zvuku budućeg filma, ali razdvaja vizualne podatke od auditivnih, tako što prve bilježi na lijevom, a druge na desnom dijelu papira. Svaki kadar budućeg filma dobija svoje detaljno pojašnjenje: • naziv i broj objekta • oznaka doba godine i dana, kao i ambijenta za svaki objekt • broj kadra (što je bitno jer se kadrovi snimaju preko reda) • opis radnje • dužina u metrima trake ili trajanje u sekundama • podaci o načinu snimanja: plan, rakurs, pokreti kamere, vrsta objektiva, vrsta osvjetljenja itd. • raspored izvođača, dekora i rekvizite • opis scenografije i atmosfere • tekst glumaca s naznakom da li se izgovara neposredno u kadru ili izvan kadra tzv. Off • opis glazbe, šumova i drugih zvučnih efekata • naznaka za način završetka kadra (rez, zatamnjenje, pretapanje itd.) • katkad i crtež koji prikazuje šta će sadržavati okvir kadra. Da bi redatelj pristupio izradi knjige snimanja moraju biti utvrđeni objekti. Usvajanju objekata prethodi izviđanje lokacija i objekata. Najgrublji izbor lokacija i objekata u našim uvjetima obavlja scenograf u suradnji sa glavnim organizatorom. Usvajanje lokacija i objekata obavlja redatelj zajedno sa scenografom, gl. organizatorom, direktorom fotografije, rasvjetljivačem ili električarom i ponekad kostimografom. Napisana knjiga snimanja predstavlja osnovni dokument na kojem se temelji rad svih sektora ekipe. Svi voditelji sektora na temelju navedenog dokumenta kao i razgovora, kako sa redateljom tako i međusobnih, prave elaborate sektora (razrade knjige snimanja). U vrijeme izrade elaborata sektora ekipa će biti dopunjena pojedinim članovima sektora. To su najčešće prvi asistenti scenografa, kostimografa i ostalih suradnika redatelja. Sektor organizacije, objedinjujući navedene elaborate, pravi elaborat filma (plan proizvodnje filma), izrađujući plan snimanja i obrade i predračun troškova (kalkulacija filma). Svi kadrovi koje je redatelj precizirao će u fazi snimanja filma dobiti mogućnost realizacije isključivo na temelju plana snimanja, koji ih smješta u vremenske i prostorne okvire. Naime, po ovom planu kadrovi se grupiraju po danima i objektima snimanja i tako realiziraju. Osnovni element od kojeg se polazi pri planiranju je filmski objekt. Objekti se grupiraju prema mjestima snimanja (lokacijama). Prvo će biti okupljeni objekti na jednom mestu, a dalje grupiranje objekata biti će prema blizini pojedinih mjesta snimanja. Za svaki dan snimanja u plan se unose brojevi kadrova koji će biti snimljeni, koji glumci sudjeluju u snimanju, broj statista, posebna tehnika, rekvizita i druge posebne potrebe. Plan mora predvidjeti i vreme potrebno za prelazak ekipe na druge objekte, putovanja, prelazak sa dnevnog na noćno snimanje i ostale elemente koji utječu na tijek snimanja. Neposredne pripreme su razdoblje proizvodnog procesa igranog filma koje traje od usvajanja elaborata filma pa do početka snimanja. Njihovo trajanje će ovisiti od vrste i karaktera filmskog projekta (od 10 dana za filmove sa suvremenom tematikom i manjim brojem objekata do nekoliko mjeseci u slučaju snimanja povijesnog spektakla) Ova faza priprema obuhvaća sljedeće aktivnosti: • formiranje ostatka filmske ekipe • ugovaranje neophodne tehnike za snimanje i obradu • izradu ili iznajmljivanje kostima i rekvizite • izradu ili iznajmljivanje scenografskih elemenata • gradnju objekata (ukoliko ne postoje originalni objekti koji se scenografski prilagođavaju) • rad redatelja sa izvođačima, prvenstveno glumcima • probe kostima, maski, šminke • probe tehnike, filmske trake (ukoliko se snima filmskom tehnikom) • probe kojima se utvrđuje karakter fotografije filma (vrsta svjetla,objektivi, pozicije kamere, pokreti kamere) • sklapanje ugovora sa ostalim davateljima usluga i poslovnim partnerima.
|
